Kako zamišljate lidera? Ima li kravatu i odijelo, fensi titulu, je li članica uprave ili najbolji programer ili prodavač? Muško ili žensko? Razgovara li on glasno? Boje li je se svi ili je vole? Možete li zamisliti sebe kao lidera?

Bez lažnog uljepšavanja, svatko od nas je barem jednom (dnevno) shvatio kako mu vlastita organizacija ne funkcionira idealno. Ono što lidere razlikuje od običnih civila je ponašanje u upravo toj situaciji, neovisno o poziciji na kojoj se nalazili.

Stvar je vrlo jednostavna. Civili će ovisno o svom karakteru biti glasni ili pasivno-agresivni, komentirati ili šutjeti, slijepo se držati neefikasnih praksi ili demonstrativno odbijati takav način rada, no ono što im je zajedničko je da neće pokazati inicijativu i vlasništvo nad problemom, već će čekati da netko drugi riješi problem. Lideri će upravo suprotno preuzeti inicijativu i pokrenuti potragu za rješenjem.

Za inicijativu nije potrebno imati titulu. Lider može biti svatko. U nastavku donosimo četiri ideje koje možete početi primjenjivati već sutra, bez ičije posebne dozvole, a koje će vas nominirati za rolu lidera.

  1. Napravite Impediment Backlog, odnosno vizualizirajte listu prepreka/problema koje ste identificirali u radu. Kao i uvijek, vizualizacija je prvi korak prema rješavanju zadataka. Vizualiziranjem komunicirate probleme svima zainteresiranima, postajete svjesni njihovog postojanja, možete ih prioritetizirati, tražiti pomoć, možete pratiti njihovo rješavanje. Prioritetizirana lista omogućuje fokusiranje na najvažnije probleme.
  2. Pokrenite Community of Practice. Communities of Practice su neformalne grupe ljudi unutar organizacije okupljene oko zajedničke teme koja je svim članovima od interesa. Članovi unutar grupe razmjenjuju znanja, iskustva i ideje te zajedno rade prema dogovorenom cilju. Smatrate li da bi vašoj organizaciji pomoglo da se kvalitetnije bavi testiranjem softvera? Pronađite istomišljenike i regrutirajte ih u “Community of Practice testiranja” te zajedno radite na poboljšanju procesa testiranja. Dogovorite se oko načina rada, sve je dozvoljeno, možete se nalaziti ujutro na kavi, možete naći vremena kroz dan, možete lamentirati iza posla na pivi…važno je samo da su svi članovi dobrovoljno u grupi i da ih tema iskreno zanima.
  3. Napravite retrospektivu. O retrospektivama smo puno pričali i one su temelj kontinuiranog unaprjeđenja organizacije. Rezultat retrospektiva su konkretne akcije koje vode unaprjeđenju. Ponekad to mogu biti i samo identificirani problemi. U tom slučaju ih stavite na Impediment Backlog i planirajte njihovo rješavanje.
  4. Tražite feedback. Svi mi imamo mrtve kuteve u kojima ne vidimo vlastito loše ponašanje. Drugi će nas rijetko na to upozoriti jer ih to u njihovim očima čini napadnima i agresivnima ili se boje da ćemo ih mi tako doživjeti. Stoga aktivno tražite feedback od kolega te zatim radite na unaprjeđenju i vlastitih i organizacijskih nedostataka. Kad aktivno tražite feedback priznajete da niste savršeni i to vas u očima drugih čini ljudskijim. Osnažujete kulturu u kojoj je ok priznati da stvari nisu savršene, ali i da postoji volja za unaprjeđenjem. Izbjegnite isključivo davanje feedbacka bez povremenog traženja feedbacka jer će izgledati kao da pametujete, a s takvima nitko ne želi raditi.

Navedene ideje će razotkriti prostor za unaprjeđenja, a tada je važno da budete ustrajni, jer lideri ne odustaju već guraju prema rješenju do kraja.

“Great works are performed not by strength but by perseverance.” –Samuel Johnson