Kad umjesto beskrajne rasprave što bi za korisnike bilo dobro, ustvari izađeš na cestu i pitaš ih što im treba.

[text_with_frame id=”ea65b5a744c61c93d0829ef62d88aac0″ content=”‹¨›p‹˜›Čini se da Design Thinking ulazi u hrvatski korporativni svijet na velika vrata: od tri nova angažmana ove godine, na dva smo već počeli s radionicama, a na trećem se upravo dogovaramo.‹¨›/p‹˜›‹¨›p‹˜›Kako se Design Thinking sasvim lijepo uklapa u agilni pristup razvoju proizvoda (ne samo softvera!), prenosimo seriju članaka koji su objavljeni prije godinu dana (!) u ‹¨›a href‹´›‹²›https://croz.net/fyi/fyi-croz-222017/‹²› target‹´›‹²›_blank‹²› rel‹´›‹²›noopener‹²›‹˜›FYI br. 22‹¨›/a‹˜›.‹¨›/p‹˜›‹¨›p‹˜›Skočite na ‹¨›a href‹´›‹²›http://tododoingdone.com/2018/03/design-thinking-hipijevstina/‹²›‹˜›drugi‹¨›/a‹˜›‹¯›nbsp;(o čemu se tu ustvari radi), ‹¨›a href‹´›‹²›http://tododoingdone.com/2018/03/design-thinking-alati-i-lektira‹²›‹˜›treći‹¨›/a‹˜›‹¯›nbsp;(alati i lektira) i ‹¨›a href‹´›‹²›http://tododoingdone.com/2018/03/design-thinking-kako-poceti‹²›‹˜›četvrti‹¨›/a‹˜›‹¯›nbsp;(kako početi) dio.‹¨›/p‹˜›” line_color=”rgba(0,0,0,.07)” text_font=”body” heading_font=”heading” animation=”none” animation_speed=”2″ animation_delay=”0″ __fw_editor_shortcodes_id=”16704b02b8dff695e079b05a490ea523″ _fw_coder=”aggressive”][/text_with_frame]


Uobičajeni način rada (ili Zašto nam ne ide)

Uzmimo za primjer internet bankarstvo. Skupimo najpametnije ljude u banci i dajmo im dovoljno vremena, prostora, piva i kolača (i po 100 maraka svakom 😃) i pustimo ih da razmišljaju. Nakon određenog vremena ćemo od njih dobiti najbolju moguću ideju koju banka može izroditi.

Nakon toga kreće razvoj. Pametne organizacije koriste neke od agilnih metoda, Product Owner redovno komunicira sa svim zainteresiranim stranama u banci, navigira kroz zahtjeve po putu,  slaže redoslijed implementacije, izdaje verzije… Razvoj proizvoda i treba biti takav.

No pravo pitanje je kako znamo da je to pravi proizvod? Koga smo pitali? Nažalost, samo ekipu u banci. Dobro, netko će primijetiti, pa i bankari su ljudi, i oni koriste internet bankarstvo, evo možemo uključiti cijelu banku u dvotjedne cikluse testiranja. Najbolje od svega je da ih i trebamo uključiti, ali i dalje to nije dovoljno dobro. Ako ekipa iz banke smišlja proizvod i ako ga bankari testiraju, onda ustvari radimo proizvod za bankare, a realno, svijet je malo širi od toga.

Ako ekipa iz banke smišlja proizvod i ako ga bankari testiraju, onda ustvari radimo proizvod za bankare.

Gdje je propust? U prvom koraku. Pristup s najpametnijim ljudima, pivom, kolačima i razmišljanjem je dobar, jedino što nam nedostaje još jedna komponenta: korisnik. Razmišljanje u izoliranom “odjelu za razmišljanje” (ponekad se zove i Research & Development) više nije dovoljno dobro. Moramo te najpametnije ljude istjerati iz laboratorija i poslati ih vani, u divljinu među krvoločne korisnike, ali ih prethodno moramo naoružati odgovarajućim metodama, tehnikama i alatima.

Razmišljanje u izoliranom “odjelu za razmišljanje” više nije dovoljno dobro.

Srećom, netko je, vjerojatno primjenjujući upravo te metode i alate, došao do sasvim dobrog naziva za sve skupa: Design Thinking.

Pristup s najpametnijim ljudima, pivom, kolačima i razmišljanjem je dobar, jedino što nam nedostaje još jedna komponenta: korisnik.

Čini se da predobro radimo postojeće stvari pa nemamo dovoljno inovacija

Prije nego zaronimo u detalje Design Thinkinga, treba razjasniti zašto nam je uopće potrebna promjena u pristupu. Na kraju krajeva, tu smo, nekako smo preživjeli do sada pa ćemo se snaći i u budućnosti. Ako radi, ne diraj. Ali kako svi već znamo, “Stalna na tom svijetu samo mijena jest!”, pa se tako mijenja i okruženje u kojem radimo.

Potrebno je osmišljavati proizvode koji su povezani s individualnim korisnikom, a to opet zahtijeva duboko razumijevanje korisnikovih potreba, što je temeljno načelo design thinkinga.

To potvrđuje i ovogodišnji Design in Tech Report 2017, poprilično utjecajna publikacija koja za ovu godinu kaže:

  • Dizajn nije samo o lijepim stvarima, tu su i relevantnost na tržištu i smisleni rezultati;
  • Najbolja sveučilišta uključuju design thinking u svoje programe, i to pod pritiskom zahtjeva tržišta;
  • Poslovni svijet je fokusiran na brzinu izvršavanja, tj. proizvodnje, koja je nadmašila naše kapacitete za inovacijama;
  • Potrebno je osmišljavati proizvode koji su povezani s individualnim korisnikom, a to opet zahtijeva duboko razumijevanje korisnikovih potreba, što je temeljno načelo design thinkinga.

Gotovo je, design thinking je mainstream i doći će i na vaša (poslovna) vrata.


Nastavite čitati drugi dio članka o Design Thinkingu koji objašnjava o čemu se tu ustvari radi.