Bolja coaching pitanja
Thinking is nothing but the process of asking and answering questions.
–Anthony Robbins, author, philanthropist, and life coach
U jednom od prošlih postova pisao sam kako izgledaju bolji coaching razgovori. Ako se sjećate, ključni alat kojeg coach koristi tijekom coachinga su pitanja. Ako se ne sjećate, trk na prošli post. Što su pitanja bolja, to je rezultat coachinga bolji jer…
…zadatak coacha je postavljati dobra pitanja kako bi bolje razumio situaciju i kako bi isprovocirao kreativni misaoni proces kod coacheea i naveo ga na potencijalno rješenje.
–Prošli post
Pokazalo se da su neka pitanja bolja od drugih, a u nastavku ćemo istražiti što “bolja coaching pitanja” čini boljima.
Otvorena su
Ključna karakteristika boljih coaching pitanja je da su otvorena, tj. da provociraju opisni odgovor koji nije obični binarni da/ne ili jedna riječ. Takvi odgovori donose dodatne informacije i tjeraju osobu koja odgovara da dublje razmisli. Otvorena pitanja su sljedeća:
“Na koji način ti mogu pomoći?”
“Kako izgleda dobro formirani tim?”
“Kako možemo smanjiti rizik sljedeće isporuke u produkciju”
(Primjetite da su pitanja takva da na njih nećete odgovoriti jednom riječju, osim ako baš niste potpuni destruktivac.)
Otvorena pitanja ne navode osobu na neki specifični ili preferirani odgovor.
Pitanje koje navodi (loše): “Je li Toblerone sa slanim bademima najbolja čokolada koju si probala?”
Pitanje koje ne navodi (dobro): “Koja je najbolja čokolada koju si probala?”
Razjašnjavaju situaciju
Bolja coaching pitanja pomažu u razumijevanju situacije i produbljuju naše znanje. Baš kao što pravi majstor ne radi sve poslove istim alatom, tako i nama trebaju pitanja različitog kalibra za različite potrebe. Prva grupa pitanja pomaže u razumijevanju šire slike. To je pristup poznatiji kao Inch deep, mile wide, a cilj mu je razumijeti situaciju iz više perspektive bez zalaženja u detalje. U principu crtamo grubu mapu situacije koju rješavamo postavljajući pitanja koja navode coacheea da za početak istrese sve što ga muči i što misli da je relevantno za približavanje rješenju, ali bez detalja (o detaljima ćemo kasnije). Dobri primjeri pitanja iz ove kategorije su:
“Što te muči?”
“U čemu je problem?”
“I što još?” (kad želimo doći do svih problema, a ne samo do prvog)
Jednom kad smo razumijeli širu sliku i imamo grubu mapu kojom navigiramo prema rješenju, treba nam druga grupa pitanja koja idu dubinski u detalje da bismo razumijeli uzročno-posljedične veze među događajima i postavili hipoteze za unaprjeđenje situacije. Kažemo “hipoteze”, a ne “rješenja” jer realno to su “moguća rješenja” za koja ne možemo unaprijed biti sigurni da će upaliti. Na temelju hipoteza ćemo u sljedećim koracima formulirati eksperimente/pilote/PoC-eve kojima ćemo te hipoteze u kontroliranim uvjetima potvrditi ili opovrgnuti. Tek tada “moguća rješenja” postaju “prava rješenja” i možemo ih primijeniti šire. Dobri primjeri pitanja iz ove kategorije su:
“Koje je tvoje razumijevanje kako je došlo do ove situacije?”
“Kojim dokazima/podacima možeš potkrijepiti svoja razmišljanja?”
“Koja su tvoja očekivanja?”
“Koje si akcije poduzeo?”
…te općenito tehnike poput Systems Thinking i 5-Why.
Jednostavnijim rječnikom: prvom grupom pitanja identificiramo što sve coacheea muči, a onda drugom grupom pitanja idemo u detalje svakog problema posebno i definiramo skup mogućih rješenja.
Otvaraju nove perspektive
Ponekad coachee postane rob vlastite perspektive iz koje promatra situaciju. Promjenom perspektive možemo mu otvoriti potpuno novi smjer definiranja problema i formuliranja hipoteza. Dobra pitanja za otvaranje novih perspektiva su:
“Kako bi tvoje kolege opisale situaciju?”
“A tvoj najbolji prijatelj?”
“Kako bi osoba koju vidiš kao svoj profesionalni uzor postupila u ovoj situaciji?”
“Kako bi postupila da si voditelj/direktor/član uprave?”
“Da se ova situacija događa u nekom drugom kontekstu, što bi bilo drugačije i kako bi postupio?”
Navode na razmišljanje “izvan kutije”
Vrlo često je coachee toliko duboko u razmišljanju o svojoj situaciji da pojedina kontekstna ograničenja uzima zdravo za gotovo iako to možda nije tako. Ukazivanjem na mogućnost postojanja takvih ograničenja i “What-If” pitanjima koja istražuju što bi bilo moguće kad takvih ograničenja ne bi bilo navodimo coacheea na razmišljanje “izvan kutije”. Primjeri dobrih pitanja za razmišljanje “izvan kutije” su:
“Kojim rezultatima bi bio zadovoljan? Kojim rezultatima bi bio još zadovoljniji?”
“Zamisli da nitko od članova tima nije zaposlen i da si na njihovom razgovoru za posao. Koga bi zaposlio ponovo, a koga ne?”
“Zamisli da projekt tek počinje. Koja pravila igre bi postavio odmah na početku?”
“Kako izgleda proces po kojem tim radi danas? Koja pravila/ograničenja vidiš? Zašto su ta ograničenja postavljena? Što kad nekih od tih ograničenja ne bi bilo? Kako bi se to odrazilo na funkcioniranje tima?”
Ne osuđuju
Bolja coaching pitanja istražuju bez osuđivanja. Cilj nam je istražiti situaciju i naučiti nešto iz nje, a ne upirati prstom i okrivljavati. Primjer loše postavljenog pitanja je “Zašto si pozvao nju na sastanak?”. Iako je ovo pitanje zasigurno moguće postaviti tako da zvuči konstruktivno, pokazalo se da u većini slučajeva uzrokuje osjećaj krivnje i percepciju napada na osobu.
“Zašto” je opasna riječ za započinjanje pitanja jer često stvara atmosferu u kojoj se netko mora braniti. Puno je bolje takva pitanja formulirati na neki drugi način, npr. “Koja su bila tvoja očekivanja od njezinog sudjelovanja na sastanku?”. Cilj je da iz coaching razgovora izađete pametniji i s više povjerenja nego što ste ušli, a ne kao neprijatelji.
Dobro, gdje su ta bolja pitanja? Vadi na sunce.
Hehe, nema jednog šifarnika u kojem se nalaze sva ova pitanja, ali jamčim vam da ćete prakticirajući coaching razgovore vrlo brzo doći do arsenala pitanja koja vama funkcioniraju u vašem okruženju i vašoj organizacijskoj kulturi. Kako bih vas malo pogurao, osim knjige koju sam već preporučio u prošlom postu, evo i jedne zanimljive liste pitanja s kojima možete eksperimentirati. Kudosi za Katie Anderson (@kbjanderson) što je postala ovu listu.
Pitanje: je li ovo najbolji članak o pitanjima kojeg ste pročitali? 🙂
