Ovakva okupljanja su uvijek zanimljiva, i to iz više perspektiva: predavanja, radionice i društvo su uvijek odlični, a i Beograd sam po sebi je posebna kategorija.

Bacite pogled, prijavite se, naučite nešto, podružite se, skupite bodove za certifikate.

Dodatni detalji:

FB: https://www.facebook.com/AgileSerbia/photos/a.686397484755952/4452856801443316

LinkedIn: https://www.linkedin.com/feed/update/urn:li:activity:6840583054361206784

Instagram: https://www.instagram.com/p/CTeai5LMxuF/

Twitter: https://twitter.com/PuzzleSoft/status/1434862747230121991/photo/1

Hvala svima koji su nam se pridružili u četvrtak, 26.3.2020., a za sve nas tu je snimka meetupa i sve prikazane prezentacije.

Hvala Josipi Borić-Novosel na pomoći u organiziranju cijelog događanja i sudjelovanju u samom programu!

Posjetite i https://worldretrospectiveday.com/ za materijale s ostalih meetupa (bit će uskoro, čim uhvatim vremena :).

Dok čekate Svjetski dan retrospektive 2021 (koji će biti zadnjeg četvrtka u ožujku), bacite pogled na Agile Hrvatska Meetup za detalje o predstojećim druženjima.

Često u poslu dođem do teme primjene Scruma kao okvira za podizanje razine agilnosti organizacije. Koliko god Scrum bio jednostavan za razumjeti, toliko ga je u stvarnosti teško dobro primijeniti, pogotovo ako je tim neiskusan ili se, još gore, radi o organizaciji koja je striktno podijeljena u vertikalne silose (č: Odjel za smišljanje ideja, Odjel za programiranje ideja, Odjel za puštanje ideja u rad).

Zanimljivo mi je vidjeti kako se i sama razina razumijevanja podiže kako ljudi stječu iskustvo, tako da sam im prije nekog vremena prestao uopće spominjati Vodič kroz Scrum sve do dva ili tri mjeseca zajedničkog rada po Scrumu; tek ih onda uputim na službenu stranicu.

Ovaj blog je dijelom i nastao kao pomoć boljem usvajanju agilnih principa u svakodnevnom radu, pa se nadam da će i “anotirana” verzija Vodiča biti od koristi. Ne zaboravite i Demistificirani Scrum, “off broadway” pogled na sve ovo skupa.

Na kraju se moram zahvaliti Goranu Kelečiću i Amiru Hasanoviću na pomoći kod prevođenja.

SPOCK daje infrastrukturu i organizira redovne radionice iz različitih područja, sve kako bi ekipi bilo lakše probiti se kroz šumu… pa… svega

U prošli petak sam tamo održao Agilnu radionicu za drugu generaciju timova i dojam je odličan: fokus, energija, komunikacija, možda malo previše inženjerskog razmišljanja no sudeći prema reakcijama tokom i nakon radionice, agilni principi i vrijednosti će se svakako primiti.

Ako nakon svega ovoga što čitate na t|d|d i dalje mislite da je agilizacija samo nekakvo lijepljenje šarenih papirića, onda vas moram razuvjeriti i pokazati da se dobar dio svodi na crtanje još šarenijih slika:

I, naravno, loptanje:

Svi detalji su dostupni na službenim stranicama meetup grupe Agile Hrvatska.

[Foto: Darko Špoljarić]

Triput mjeri, jednom sijeci

Reci mi kako me mjeriš pa ću se tako i ponašati. Ovu, ili vrlo sličnu rečenicu ćemo pronaći u gotovo svakoj školi menadžmenta a čak je i znanstveno potvrđena. (v. Hawthorneov efekt, tj. efekt promatrača niže u tekstu.)

Zašto je to problem? (Očito je problem čim pišemo o tome, #jeltakotakoje) Uzmimo za primjer vatrogasce sa Sicilije, čije su dnevnice ovisile o količini vatri koje su ugasili. Trebamo li uopće napisati kako su se snašli da bi zaradili više? Okej, kliknite ovdje.

S druge strane, upravljanje bilo čime je poprilično teško ako nemamo dobre mjere, i možda je upravo to prostor za odraditi dobar posao. Istovremeno je to i mjesto gdje se vidi sposobnost menadžera koji dobro postavljenim mjerama mogu potaknuti pozitivne pomake u organizaciji.

Nisu sva mjerenja ista, i napori kod povećanja određenih brojeva ne znače nužno uspjeh na kraju.

Uzmimo za primjer nogomet. Svašta se tu prati, koliko je koja ekipa imala kornera, koliko su igrači pretrčali, posjed lopte – stvarno puno (tzv. leading) indikatora koji upućuju na to koja bi ekipa mogla — trebala? — pobijediti. Međutim, svi koji prate hrvatsku nogometnu reprezentaciju znaju da ti indikatori ne znače nužno i pobjedu. Jedino što se stvarno računa je broj postignutih golova (lagging indikator), koji će vjerojatno biti veći ako su leading indikatori pozitivni: više kornera znači više prilika za zabiti gol što vjerojatno vodi do više golova a time i do pobjede.

Slično je i u biznisu. Ako biznis ima kratki TTM (time to market) to znači da ima kraći period ispitivanja tržišta a time i više prilika za promijeniti priču/ideju ako nije upalilo iz prve. Kratki TTM sam po sebi ne znači i uspjeh.

Softver je vaš biznis? Pročitajte i bratski članak o metrikama u toj domeni. Uključuje i Dilberta! S druge strane, tu je i brutalno demoliranje glupih metrika u razvoju softvera. 

Razmišljajte što su vaši lagging a što leading indikatori. Fokusirajte se na dosezanje lagging indikatora, a leading indikatore gledajte kao na usputne stanice koje potvrđuju da idete u dobrom smjeru.

Vrijedno Vašeg Vremena

+ Pročitajte više o leading i lagging indikatorima.

+ Efekt promatrača (Hawthorneov efekt) je fenomen koji se javlja kad promatrane osobe, znajući da ih se promatra, mijenjaju svoje ponašanje. Wikipedia ima cijeli članak o tome.

+ Top 10 Druckerovih citata. Uvijek korisno.

+ Pizza na sastanku? Može. Dvije pizze? Još bolje! Tri? A ne, taj sastanak neće biti dobar. Tako kaže Jeff Bezos, i treba mu vjerovati.

Kako izmjeriti bilo što

Znate onaj osjećaj kad uzmete knjigu, pročitate je preko vikenda i kažete sebi Pa dobro, gdje je bila do sada? Ako vam je posao takav da tu i tamo trebate donijeti neku odluku temeljenu na dostupnim podacima, i ne želite da se ta odluka svede na “prst puta oko puta pekmez” onda je ova knjiga obavezna lektira. Dodajte još cijeli niz primjera, razumljivu matematiku i vrlo čitljiv stil pisanja i to je to, ne trebate ništa više.

Knjigu možete kupiti na Amazonu.

Via Twitter.
 

Measuring programming progress by lines of code is like measuring aircraft building progress by weight.

— Bill Gates

Bus factor ili kako se riješiti voditelja tima

Mnoge agilne prakse poput dijeljenja odgovornosti u timu, zajedničkog rada cijelog tima na poslovnim zahtjevima, suradnje developera i poslovnjaka na testiranju, na papiru i ekranu zvuče super sve dok se ne spustimo u rovove i probamo sve to implementirati u stvarnom životu i u stvarnom okruženju.

Darko Špoljarić Špula  nas je na našem petom meetupu poveo na putovanje kroz šumu problema, nejasnoća i zbunjujućih ponašanja koristeći živi primjer projekta na kojem sada radi. Meetup je bio glavolomka (jel’ se tako kaže?)! Darko nam je koristeći Causal Loop Diagram koji nam dolazi iz systems thinking domene nacrtao uzročno posljedične veze svih svojih problema (onih poslovnih dakako), a mi ostali smo u grupama razgovarali, tražili rješenja i prezentirali prijedloge.

Od mnogih prijedloga, par stvari koje smo zapamtili:

• Ne zaboravimo na bus factor – tim koji se raspadne ako X pregazi autobus, nije dobro posložen tim – neovisno o tome da li je X voditelj tima, developmenta, jedini analitičar ili bilo koji čovjek/rola. Puno praksi nam tu može pomoći, jedna od njih je rad u paru, od početka razrade zahtjeva do popravka zadnjeg buga. Izbjegnimo “to radi samo x” situacije.
• U nekim (svim!) timovima dobro dođe Scrum tečaj da bi razumjeli zašto nešto ne radimo.
• “Ček ček, što je ono točno rečeno na sastanku za ovaj zahtjev?” situacija – ako klijenta i Product ownera vidimo rijetko, trebamo li razmisliti kako dokumentiramo te razgovore?
• Komunikacija mora biti konstantna, eksplicitna i zadatak svih članovi tima. Ako netko ima veći autoritet u timu, makar bio zasnovan na znanju, ne smijemo dopustiti da se ostali zbog toga povuku. Vraćamo se na bus factor, ali i na smisao kolaboracije i timskog rada.
• Respect the WIP! Ili se izgubi u multitaskingu.

A tu su i slike koje je Kele uslikao krumpirom kroz bocu osušenog balzamika, tako da je i kvaliteta istih odgovarajuća.

Prijavite se u grupu i dođite na meetup!

Kako je izgledala radionica pogledajte na stranici meetupa.