Još uvijek se prečesto čuje da firma želi biti agilna jer će tako biti brža.
Kao, sto agilnih timova i problem riješen.

Ustvari, problem — koji god bio — će samo biti pojačan, ili u boljem slučaju ranije otkriven.

Zašto? Ići brže u lošem smjeru nikako nije dobra ideja.

Ići brže u lošem smjeru nikako nije dobra ideja.

Pogledajte sljedeći graf.

Dobra je ideja znati koji je pravi smjer.

Smjer je vektor, brzina je veličina vektora… Koliko postoji smjerova? Jeste li sigurni da ste na pravom smjeru? Ako idemo u bilo kojem osim u pravom smjeru brzina će samo učiniti štetu. Znači, brzina dobro dođe jednom kad znamo smjer.

Brzina dobro dođe jednom kad znamo smjer.

Kako znati je li nam smjer dobar? Dosta teško, jer…

Predviđanje je teško, osobito o budućnosti.

Danska izreka

Teško je znati što će se dogoditi sutra. Hoće li padati kiša? Teško je reći, ali si možemo pomoći.

Pada li kiša upravo sada? Je li padala jučer? Ima li oblaka? Kakvo je obično vrijeme u ovo doba godine?

Još je teže predviđati dalje u budućnost. Kakvo će vrijeme biti za 180 dana? Ili, što će se prodavati na tržištu za 3 godine?

Nemamo informaciju kakvo će vrijeme (ili tržište) biti sutra ali imamo pregled stanja kakvo je danas i kakvo je bilo prethodnih dana. Imamo i neke povijesne podatke.

Sve u svemu, s uključenim mozgom i otvorenim očima možemo imati nekakvu sliku o sutrašnjem vremenu, temeljenu na razumijevanju postojećih informacija.

Predviđanja imaju smisla u kraćem razdoblju, a ni onda nisu predviđanja, već prognoze koje se temelje na nekim skupljenim podacima.

Agilno vs tradicionalno roštiljanje

Da bismo mogli imati smislene podatke o tome što radimo, trebamo to što radimo smisleno i raditi 🙂

Dakle, da bismo mogli davati dobre procjene (o budućnosti) moramo dobro raditi u sadašnjosti. Da bismo imali dovoljno podataka, moramo ih često uzimati (mjeriti).

I sad dolazimo do ključnog dijela: agilni način rada, dakle kratke iteracije i redovno praćenje rezultata, će nam pomoći da imamo bolje prognoze budućnosti. Agilni način rada je značajno predvidljiviji od klasičnog, u kojem se planiranje temelji više na željama nego na stvarnim podacima.

Razmišljajte o agilizaciji kao o načinu postizanja predvidljivosti, a brzina će doći nakon toga.